Skylake: moćniji i štedljiviji procesori


U našu ponudu stigla su prva dva Intelova procesora nove generacije, a prošlog je tjedna vodeći proizvođač čipova predstavio još više od 40 procesora sa Skylake arhitekturom, koji će pogoniti sve Intelove procesore: Core, Atom, Xeon… sve osim Celerona i Pentiuma (oni će biti predstavljeni naknadno). Upoznajmo Skylake!

Od nove generacije procesora očekujemo u prvom redu bolje performanse. Dakako da Skylake procesor tu ne razočarava: sam po sebi, omogućuje u nekim slučajevima i do 40% brži rad od prethodne generacije (Broadwell). Jasno, riječ je o ekstremnom primjeru: kod nekih drugih procesora, očekuje se da će dobitak u brzini iznositi desetak posto. No Intel Skylake definitivno ima kapaciteta da zadovolji sve one koji su gladni snage (ljubitelje igara, primjerice!), a to posebice vrijedi za ova dva modela koja imamo u prodaji: Intelovci sami kažu da se model Core i7 6700K (nominalno 4 GHz) radi „solidno kao stijena“ na 4.7 GHz. U ekstremnim uvjetima, moguće ga je dotjerati do gotovo 7 GHz… A kad smo već kod overclockinga, sa Skylakeom nam dolazi i prvi mobilni procesor otključanog takta.
Premda brzina ipak ni izdaleka nije najveći adut Skylakea, treba još spomenuti grafičke performanse. Novi procesori podržavaju 4K grafiku, i mogu istodobno pogoniti tri monitora u 4K razlučivosti. To ne vrijedi samo za Skylake i7 i Skylake i5: Intel je demonstrirao kako čak i relativno nejaki Core M procesor (kod kojeg je naglasak više na štedljivosti baterije nego na ultimativnim performansama) može „vrtjeti“ četiri 4K video spota istodobno, uz zauzeće procesora od samo 20%. Dakle, reprodukcija 4K videa, ali i izvođenje 4K igara, bit će moguće i na ultra low power prijenosnicima.

Treća stvar koju obavezno očekujemo kod nove generacije procesora je veća štedljivost, odnosno dulji rad na baterije (ili manji račun za struju, ako se radi o stolnim “mrcinama“ ili serverima). Na tom polju Skylake isporučuje još i više nego na prva dva. Intel tako navodi kako novi procesori donose uštede od 60% u odnosu na prošlogodišnju arhitekturu Haswell. Za ilustraciju, spomenuti Core i7 6700K ima potrošnju (TDP – thermal design power) od 91 watta, dok je njegov prethodnik gutao 145. Isto tako, najštedljiviji Core M model trošit će 4,5 W a njegov prethodnik trošio je 11,5. Usput budi rečeno, Core M procesori će sada biti podijeljeni u tri klase – s istim oznakama kao i njihovi parnjaci za stolna računala: Core m3, m5 i m7.
Glavna osobina novih procesora – ona koja će najviše zanimati krajnje kupce – ipak je nešto četvrto: mogućnosti. Jedna od njih je Thunderbolt: skupa tehnologija namijenjena profesionalcima, za koju se očekuje da će uz Skylake CPU konačno dospjeti u srednju struju, odnosno na “normalna“ računala namijenjena “običnim smrtnicima“. Novi Thunderbolt 3 uređaji spajat će se na PC preko standardnog USB tip C priključka – koji je sam po sebi velika (i odlična) novost. Da bi iskoristili ostale nove mogućnosti Skylake arhitekture, valjat će nam se priviknuti i na novi utor LGA 1151 te novu generaciju RAM memorije DDR4 (stari DDR3 je podržan samo u low-voltage varijanti). Skylake cijena je pak očekivana.
Od softverskih tehnologija, posebno je zanimljiva podrška za RealSense dvostruke kamere koje znaju prepoznati i dubinu, odnosno udaljenost između  različitih objekata. Na Windowsima 10, one se mogu koristiti za prijavu na sustav: umjesto zaporke, kamera će uslikati vašu 3D sliku. Povezano s tim, TrueKey tehnologija će omogućiti automatsko logiranje na vaša omiljena web odredišta.

Nama najzanimljivija tehnologija zove se Speed Shift a omogućit će, jednom kad izađu nadogradnje koje će ju podržavati u Windowsima 10 i Mac OS X-u, još veće uštede baterija i još brže, praktički trenutačno buđenje iz „sna“ odnosno deep sleep načina rada. Naime, radi se o tome kako je dosad operacijski sustav bio zadužen za to da procjeni kada treba raditi punom snagom a kada može raditi „pod kočnicom“, kako bi prištedio bateriju. Prebacivanje iz jednog načina rada tada traje najmanje 30 milisekundi (a u praksi, kako smo nažalost iskusili, puno dulje). S novom tehnologijom, sam procesor može procijeniti kad treba „potegnuti“ a kad može „olabavati“ – a na taj način prebacivanje traje jednu jedinu milisekundu.